петак, 6. мај 2016.

P R O P A D A NJ E


Ukoliko u nekom mestu, ili u nekom kraju, boravite samo povremeno, mnogo je veća verovatnoća da ćete pažljivije i pedantnije uočavati promene koje se neminovno dešavaju. Na našu veliku žalost, živimo u državi u kojoj su te promene, uglavnom, na gore. A činjenica je da su, te promene na gore, mnogo očiglednije južno od Bubanj potoka, ili delu ove države koji ja zovem Srbija van Beograda. Ističući takve primere (kad god je to moguće), u skladu sa sloganom ovog bloga ("za one koji misle da Srbija van Beograda treba da bude i lepša i bolja"), namera mi je da skrenem pažnju javnosti na ovaj problem, u želji da sačuvamo od propadanja i pospešimo razvoj Srbije van "kruga dvojke", odnosno, južno od Bubanj potoka. U takva mesta, iz mnogo razloga, ubrajam i Nišku Banju, lečilište koje je po mnogo čemu izuzetno, ali koje, nikako da bude svrstano na mesto gde i pripada.
Na moju veliku žalost, evidentno je da se i u ovoj banji, unazad nekoliko godina, promene mogu registrovati samo na gore. No, to ne mora  da znači da nije moguće tim promenama promeniti smer. A za to je potrebno registrovati pravo stanje stvari. Odnosno, utvrditi nekakve repere.
U te svrhe, mogu nam poslužiti i tri fotografije koje su nastale jula 2013. godine, a koje, u nekim detaljima, svedoče o jednom, ne tako davnom, vremenu.

Foto Ž.R.D. - jul 2013. godine
Foto: Ž.R.D. - jul 2013. godine


Foto: Ž.R.D. - jul 2013. godine
Ako se, makar i letimično, pogledaju neke fotografije iz aprila, ove, 2016. godine i uporede sa prethodne tri, nije teško uočiti da je za manje od tri godine, došlo do značajnih promena. Na gore.

Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Ima i onoga što je doživelo promenu na bolje. To je činjenica da na "Stazi zdravlja", uz brdo Koritnjak, ima mnogo više kanti za smeće, što je za svaku pohvalu.




Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine

Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Međutim, evidentno je da, ovo omiljeno šetalište, godinama, ima problema sa mobilijarom. Koji je u očajnom stanju. A poražavajuća je činjenica da je i pristup ovim mestima, uglavnom zapušten.

Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine



Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine


Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine









Ako pretpostavimo da, ono što je do sada pomenuto, iziskuje velika materijalna ulaganja, postoji nešto što bi moglo da bude urađeno sa malo novca, ali bi u velikoj meri ulepšalo ambijent ovog šetališta. U pitanju je tabla obaveštenja, koju je, očigledno, radio neki zaljubljenik u ovo šetalište. Osim toga, bilo bi jako korisno da nekih sličnih tabli obaveštenja bude više.

Svemu pobrojanom, treba dodati još neke primere.

Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Mostić, koji je, u sklopu rekonstrukcije kompletnog parka u samom centru Niške Banje, ispred hotela "Radon", izgrađen pre par godina, već uveliko je počeo da propada. Drvo od koga je urađen ovaj most, očigledno, nije bilo dobro zaštićeno (ili ga je trebalo češće štititi), pa je već uočljivo njegovo propadanje. Pitanje je kada će to ugroziti i samo korišćenje mosta.
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine

Bilbord, koji se nalazi u centru, osim što bi trebalo da ukrašava ovaj deo Banje, pretpostavljam da je bio zamišljen i kao mesto za oglašavanje važnih zbivanja. Međutim, čini mi se da nije opravdao svoju namenu.



Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Imajući u vidu da sam se Niškom Banjom, tačnije jednim njenim segmentom bavio u tekstu "Amfiteatar", na ovom mestu nisam želeo da tu priču ponavljam. Ali sam, za sam kraj, odlučio da ovoj galeriji fotografija iz Niške Banje dodam i neku zanimljivost, koja nema baš mnogo veze sa funkcionisanjem samog mesta, ali, ne može a da se ne primeti. Kao nešto što "nije ni od kakve koristi, ali ne može ni da škodi".
U tu kategoriju svrstao sam slavinu za vodu koja se nalazi na zidu, između dve umetničke slike, u holu hotela "Radon". Iskren da budem, bio mi je blam da bilo koga od osoblja pitam čemu služi ta slavina, ali, možda je sastavni deo umetničke "instalacije".
Foto: Ž.R.D. - april 2016. godine
Sledeću zanimljivost sam fotografisao nedaleko od ovog mesta (odnosno, od parkinga ovog hotela).
A radi se o saobraćajnom znaku "zabranjeno zaustavljanje i parkiranje", sa dodatkom "i na trotoaru". Da bi stvari bile potpuno jasne, treba najpre objasniti šta znači trotoar. Dakle, radi se o reči francuskog porekla (trottoir), koja još znači i pločnik, a radi se o posebno uređenoj površini koja služi za kretanje pešaka u saobraćaju. Prvi trotoari su napravljeni oko 1860. godine u Americi i to od drveta, a danas se rade od betona, asfalta, cigle ili kamena. 
Nakon gledanja ove fotografije, ostaje jedino moguće pitanje: kako je neko procenio da je ovo trotoar i mesto kao stvoreno za parkiranje!?




Нема коментара:

Постави коментар